5. VALUTA NA OSNOVI ZLATNIH POLUGA
Karakteristika ovog sustava je da valutarni novac nije zlato već je to bio papirni novac čije su jedinice bile definirane u zlatu. Njihova vrijednost (vrijednost novčanica) je bila promjenjiva i ovisila je o odnosu između uvoza i izvoza zlata. Vrijednost novčanica se pri većem uvozu smanjivala i suprotno.
Za pokriće novčanica služile su zlatne poluge koje su bile pohranjivane u emisijskoj banci. One su mogle biti zamijenjene za novac samo ako se radilo o većoj količini novca.
| POČETNA | SADRŽAJ | ZAKONI I PROPISI | OBRASCI | AKTUALNOSTI |
četvrtak, 27. rujna 2012.
Novčani sustav kroz povijest (7)
Novčani sustav kroz povijest (6)
4. ZLATNA VALUTA SA ZLATOM U OPTICAJU
Ovaj sustav primjenjivao se u Engleskoj, Njemačkoj, u zemljama članicama "Latinske novčane unije", u SAD, Austro-Ugarskoj, Indiji itd.
Karakteristike sustava zlatne valute sa zlatom u opticaju su:
- Novac pune vrijednosti je onaj koji je iskovan od zlata.
- Nominalna vrijednost kovanog novca odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti (npr. ako je na novcu naznačeno da predstavlja 5 mg zlata, tada je u njemu i sadržana ta količina zlata).
- Od kovnice novca svatko je mogao tražiti onoliko iskovanog novca koliko je zlata predao.
- Novčanice koje izdaje emisijska banka surogat su zlatnog novca i zamjenjive su svakog trenutka za zlatni novac.
- Najznačajnije obilježje ovog novčanog sustava je AUTOMATIZAM, kojim se količina novca u opticaju regulira "sama po sebi".
- U opticaj se pušta ona količina novca za koju se smatra da je dovoljna da se može razmijeniti ponuđena roba. Svako odstupanje od potrebne količine novca u opticaju izaziva neravnotežu u gospodarstvu. Veća količina novca od potrebne smanjuje njegovu vrijednost što dovodi do porasta cijena, inflacije i poremećaja u gospodarstvu.
- Logika automatizma zlatnog novčanog sustava očituje se na sljedeći način: - na domaćem području:
Svako povećanje u proizvodnji zlata izaziva porast domaćih cijena drugih proizvoda, a to privlači poduzetnike da se orijentiraju na proizvodnju tih proizvoda jer imaju veću mogućnost zarade nego u proizvodnji zlata. Pad proizvodnje zlata smanjuje količinu novca što izaziva pad cijena proizvoda i uspostavljanje ravnoteže u gospodarstvu.
- na području gospodarskih odnosa s drugim zemljama:
Povećana količina novca u opticaju izaziva porast domaćih cijena, posljedica toga je povećan uvoz robe, ako je jeftinija od domaće, a uvozna se roba plaća zlatnim novcem. Odljev domaćeg novca u inozemstvo izaziva pad domaćih cijena i uspostavljanje ravnoteže.
Na taj se način količina potrebnog novca u opticaju automatski određuje. Zahvaljujući njegovom automatizmu uspostavlja se stabilnost nacionalnih gospodarstava kroz određeno vrijeme.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)