četvrtak, 27. rujna 2012.

Novčani sustav kroz povijest (7)


5. VALUTA NA OSNOVI ZLATNIH POLUGA

Karakteristika ovog sustava je da valutarni novac nije zlato već je to bio papirni novac čije su jedinice bile definirane u zlatu. Njihova vrijednost (vrijednost novčanica) je bila promjenjiva i ovisila je o odnosu između uvoza i izvoza zlata. Vrijednost novčanica se pri većem uvozu smanjivala i suprotno.
Za pokriće novčanica služile su zlatne poluge koje su bile pohranjivane u emisijskoj banci. One su mogle biti zamijenjene za novac samo ako se radilo o većoj količini novca.

Novčani sustav kroz povijest (6)


4. ZLATNA VALUTA SA ZLATOM U OPTICAJU

Ovaj sustav primjenjivao se u Engleskoj, Njemačkoj, u zemljama članicama "Latinske novčane unije", u SAD, Austro-Ugarskoj, Indiji itd.

Karakteristike sustava zlatne valute sa zlatom u opticaju su:

  1. Novac pune vrijednosti je onaj koji je iskovan od zlata.
  2. Nominalna vrijednost kovanog novca odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti (npr. ako je na novcu naznačeno da predstavlja 5 mg zlata, tada je u njemu i sadržana ta količina zlata).
  3. Od kovnice novca svatko je mogao tražiti onoliko iskovanog novca koliko je zlata predao.
  4. Novčanice koje izdaje emisijska banka surogat su zlatnog novca i zamjenjive su svakog trenutka za zlatni novac.
  5. Najznačajnije obilježje ovog novčanog sustava je AUTOMATIZAM, kojim se količina novca u opticaju regulira "sama po sebi". 
    • U opticaj se pušta ona količina novca za koju se smatra da je dovoljna da se može razmijeniti ponuđena roba. Svako odstupanje od potrebne količine novca u opticaju izaziva neravnotežu u gospodarstvu. Veća količina novca od potrebne smanjuje njegovu vrijednost što dovodi do porasta cijena, inflacije i poremećaja u gospodarstvu.
    • Logika automatizma zlatnog novčanog sustava očituje se na sljedeći način:
    • - na domaćem području:
      Svako povećanje u proizvodnji zlata izaziva porast domaćih cijena drugih proizvoda, a to privlači poduzetnike da se orijentiraju na proizvodnju tih proizvoda jer imaju veću mogućnost zarade nego u proizvodnji zlata. Pad proizvodnje zlata smanjuje količinu novca što izaziva pad cijena proizvoda i uspostavljanje ravnoteže u gospodarstvu.
      - na području gospodarskih odnosa s drugim zemljama:
      Povećana količina novca u opticaju izaziva porast domaćih cijena, posljedica toga je povećan uvoz robe, ako je jeftinija od domaće, a uvozna se roba plaća zlatnim novcem. Odljev domaćeg novca u inozemstvo izaziva pad domaćih cijena i uspostavljanje ravnoteže.
      Na taj se način količina potrebnog novca u opticaju automatski određuje. Zahvaljujući njegovom automatizmu uspostavlja se stabilnost nacionalnih gospodarstava kroz određeno vrijeme.