Zbog iznimne važnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, ali i mogućih problema vezanih uz njegovu primjenu, u nastavku iznosimo kratak pregled njegovih osnovnih odredbi.
Zakon je stupio na snagu 01. kolovoza 2009., a primjenjivat će se do 31. prosinca 2010. godine. Njime se uvodi poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke, a predviđa se i obustavljanje usklađivanja mirovina koje je propisano Zakonom o mirovinskom osiguranju u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2010.
Ovim se mjerama planiraju ostvariti dodatni prihodi državnog proračuna u iznosu od 2,12 milijardi kuna, uz istodobno smanjenje rashoda za oko 630 milijuna kuna.
PREDMET OPOREZIVANJA
Poseban porez plaća se na:
- primitke od nesamostalnog rada (plaće - u novcu i u naravi, i mirovine),
- primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
- mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak (npr. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, obiteljske mirovine koju ostvaruju djeca nakon smrti roditelja).
- primitke koji se isplaćuju fizičkim ili pravnim osobama po osnovi dividendi u udjela u dobiti.
POREZNA OSNOVICA
Porezna osnovica posebnog poreza je iznos neto dohotka, odnosno dohodak koji se dobije nakon umanjenja primitka za doprinose za obvezna osiguranja, porezno priznate premije osiguranja (u tuzemstvu uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima do iznosa od 1.000,00 kuna mjesečno, naravno ako se iste mogu priznati) te za predujam poreza na dohodak uvećanog za prirez porezu (ako je isti propisan odlukom predstavničkog tijela lokalne jedinice).
POREZNA STOPA
Zakonom su propisane dvije porezne stope, ovisno o iznosu primitka, i to:
Porezna osnovica posebnog poreza je iznos neto dohotka, odnosno dohodak koji se dobije nakon umanjenja primitka za doprinose za obvezna osiguranja, porezno priznate premije osiguranja (u tuzemstvu uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima do iznosa od 1.000,00 kuna mjesečno, naravno ako se iste mogu priznati) te za predujam poreza na dohodak uvećanog za prirez porezu (ako je isti propisan odlukom predstavničkog tijela lokalne jedinice).
POREZNA STOPA
Zakonom su propisane dvije porezne stope, ovisno o iznosu primitka, i to:
- ako je ukupni iznos primitka (plaće, mirovine i drugog dohotka) tijekom jednog mjeseca veći od 3.000,00 kn, a manji od 6.000,00 kn, poseban porez se plaća po stopi od 2%,
- ako je ukupni iznos primitka (plaće, mirovine i drugog dohotka) tijekom jednog mjeseca veći od 6.000,00 kn, poseban porez se plaća po stopi od 4%
Iz navedenog proizlazi da oporezivanju ne podliježe dohodak do ukupnog iznosa od 3.000,00 kn, ali i da se oporezuje cijeli iznos dohotka, a ne samo razlika koja prelazi iznos od 3.000,00 kn.
Ne oporezuju se plaće isplaćene po sudskim presudama te mirovine isplaćene za protekla porezna razdoblja, sukladno poreznim propisima, bez obzira na visinu isplaćenog iznosa.
Posebni porez se plaća istodobno s isplatom primitaka s tim da HZMO može navedeni porez na mirovine uplatiti do kraja mjeseca u kojem je mirovina isplaćena. Porez će se uplaćivati na poseban račun koji će biti naknadno propisan.
OBRAČUNAVANJE I IZVJEŠĆIVANJE
Sukladno Zakonu, obveznik obračunavanja i plaćanja posebnog poreza je isplatitelj plaće, mirovine ili drugog dohotka, a obračunava se i plaća prije obustava na plaću i mirovinu (obustave na temelju kredita, ovrha, uzdržavanja i ostalih obveza osobe koja ostvaruje primitak).
Isplatitelj je dužan na primitke isplaćene od dana stupanja na snagu Zakona obračunati i uplatiti posebni porez, bez obzira na koji se mjesec isplata odnosi jer se porezi temelje na načelu blagajne što znači da se primici utvrđuju tek nakon primljenih uplata, bez obzira na koje se razdoblje uplata odnosi. To znači da će se, npr. plaća za mjesec srpanj, a koju poslodavac radniku isplaćuje u kolovozu, oporezivati posebnim porezom. Isto vrijedi i za plaću za npr. siječanj 2009. koja se isplaćuje u kolovozu.
PREKRŠAJNE KAZNE
Zakonom su propisane i prekršajne novčane kazne za poslodavce i odgovorne osobe ako u propisanom roku ne uplate poseban porez ili ako u propisanom roku ne dostave Poreznoj upravi propisano izvješće, i to:
Ne oporezuju se plaće isplaćene po sudskim presudama te mirovine isplaćene za protekla porezna razdoblja, sukladno poreznim propisima, bez obzira na visinu isplaćenog iznosa.
Posebni porez se plaća istodobno s isplatom primitaka s tim da HZMO može navedeni porez na mirovine uplatiti do kraja mjeseca u kojem je mirovina isplaćena. Porez će se uplaćivati na poseban račun koji će biti naknadno propisan.
OBRAČUNAVANJE I IZVJEŠĆIVANJE
Sukladno Zakonu, obveznik obračunavanja i plaćanja posebnog poreza je isplatitelj plaće, mirovine ili drugog dohotka, a obračunava se i plaća prije obustava na plaću i mirovinu (obustave na temelju kredita, ovrha, uzdržavanja i ostalih obveza osobe koja ostvaruje primitak).
Isplatitelj je dužan na primitke isplaćene od dana stupanja na snagu Zakona obračunati i uplatiti posebni porez, bez obzira na koji se mjesec isplata odnosi jer se porezi temelje na načelu blagajne što znači da se primici utvrđuju tek nakon primljenih uplata, bez obzira na koje se razdoblje uplata odnosi. To znači da će se, npr. plaća za mjesec srpanj, a koju poslodavac radniku isplaćuje u kolovozu, oporezivati posebnim porezom. Isto vrijedi i za plaću za npr. siječanj 2009. koja se isplaćuje u kolovozu.
PREKRŠAJNE KAZNE
Zakonom su propisane i prekršajne novčane kazne za poslodavce i odgovorne osobe ako u propisanom roku ne uplate poseban porez ili ako u propisanom roku ne dostave Poreznoj upravi propisano izvješće, i to:
- za isplatitelje primitka – pravne osobe: od 20.000,00 do 500.000,00 kn,
- za isplatitelje primitka - fizičke osobe: od 5.000,00 do 100.000,00 kn;
- za odgovorne osobe u pravnoj osobi: od 5.000,00 do 100.000,00 kn.
PRIMJER - OBRAČUN PLAĆE U KOJI JE UKLJUČEN POSEBNI POREZ
Primjer se temelji na pretpostavci da radnik živi u Zagrebu, nema uzdržavanih članova obitelji i ne ostvaruje nikakav drugi primitak osim plaće kod jednog poslodavca.
Iznosimo 3 varijante – kada je dohodak radnika niži od 3.000,00 kn i ne podliježe oporezivanju posebnim porezom, kao i varijante kada podliježe oporezivanju posebnim porezom po stopama od 2% i 4%.
Primjer se temelji na pretpostavci da radnik živi u Zagrebu, nema uzdržavanih članova obitelji i ne ostvaruje nikakav drugi primitak osim plaće kod jednog poslodavca.
Iznosimo 3 varijante – kada je dohodak radnika niži od 3.000,00 kn i ne podliježe oporezivanju posebnim porezom, kao i varijante kada podliježe oporezivanju posebnim porezom po stopama od 2% i 4%.
Izvor: zgombic.hr