Količina novca potrebnog u opticaju

 


ZSRC - zbroj svih robnih cijena
PNK - prodaja na kredit
PZDO - plaćanje za dospjele obveze
BP - bezgotovinska plaćanja
K - kompenzacije
B - blago
INUizBuP - iznos novca ubačenog iz blaga u promet
BOIKN - broj opticaja istoimenih komada novca

Za određivanje količine novca u opticaju uzimamo u obzir sljedeće čimbenike:

1. zbroj svih robnih cijena, npr. 100 mlrd NJ (novčanih jedinica)

2. broj opticaja istoimenih komada novca, npr. 4
Što je brzina opticaja novca veća, to je manja količina novca potrebna u opticaju.

3. zbroj cijena robe prodane na kredit, npr. 15 mlrd NJ
Koliko je više robe prodano na kredit, toliko je manje novca potrebno u opticaju.

4. iznos dospjelih plaćanja, npr. 10 mlrd NJ
Što više ima dospjelih plaćanja u određenom razdoblju, to više treba novca u opticaju tj. povećava se količina gotovog novca u opticaju.

5. iznos bezgotovinskih plaćanja, npr. 40 mlrd NJ
Bezgotovinska plaćanja vrše se na temelju bezgotovinskog, žiralnog ili knjiškog novca. Za iznos bezgotovinskog plaćanja smanjuje se količina gotovog novca u oopticaju.
Kod bezgotovinskog plaćanja prodavatelj ne dobiva od kupca gotovinu već na njegovom žiro računu banka tu svotu unosi kao primitak, a na žiro računu kupca kao izdatak.

6. iznos kompenzacije, npr. 8 mlrd NJ
Što se više kupnji i prodaja međusobno kompenzira, to je manje novca potrebno u opticaju.

7. iznos novca pretvorenog u blago, npr. 5 mlrd NJ
Za taj iznos smanjuje se količina novca u opticaju.

8. iznos novca iz blaga ubačenog u promet, npr. 2 mlrd NJ
Za taj iznos povećava se količina novca u opticaju.



Vidimo da je promet od 100 mlrd NJ obavljen sa svega 11 mlrd novčanih jedinica (NJ).