Novčani sustav kroz povijest (4)

 
2. DVOJNA VALUTA

Za sustav dvojne valute karakteristično je da država utvrđuje međusobni odnos vrijednosti između dviju valuta (zlata i srebra) koje na njezinom području imaju ulogu novca.
Dakle, kod dvojne valute zakonski je određen odnos između zlata i srebra.
Dvojna valuta primjenjivala se u Engleskoj i u Francuskoj, koja je 1803. g. odredila vrijednosni odnos između zlata i srebra kao 1:15,5. Zlato i srebro u prometu su bili ravnopravni i plaćanje se vršilo onom valutom (kovinom) koju je odredio dužnik ili vjerovnik.
Nedostatak ovog sustava je što se zakonom utvrđen odnos između zlata i srebra razlikovao od njihovog odnosa na slobodnom tržištu.

Ako se proizvodnja srebra povećavala, povećavala se i ponuda na tržištu pa je njegova cijena padala. To je poticalo izvoz zlata kojim se kupovalo srebro i kovalo u valutarni novac i na taj način se u prometu povećavala količina srebrnog novca u odnosu na zlatni.

Iz ovog primjera vidimo da lošiji (manje vrijedan) novac potiskuje iz prometa bolji (vredniji). U novčarstvu se ova pojava naziva GRESHAMOVIM ZAKONOM. Zakon je dobio naziv po engleskom trgovcu Thomasu Greshamu (1519.-1579.) koji je uočio da se zakonski utvrđen odnos kod dvojne valute djelovanjem tržišta mijenja i jeftiniji novac uvijek potiskuje iz prometa vredniji novac.

Kao posljedica djelovanja ovog zakona ulogu novca u zemljama s dvojnom valutom naizmjence su preuzimali srebro i zlato, ovisno o opsegu proizvodnje i veličini potražnje na tržištu. Da bi se spriječio odljev zlata kao vrednije valute pojedine zemlje sklapale su međunarodne sporazume. Tako je 1865. godine formirana "Latinska novčana unija" (Francuska, Italija, Švicarska, Belgija i Grčka) kad je prihvaćen odnos između zlata i srebra kojeg je utvrdila Francuska.
Kad je cijena srebru bila niža, ove zemlje kovale su novac od srebra i, stavljajući ga u opticaj, potiskivale zlatni novac. Međutim, odugovlačenjem izrade srebrnog novca i do godinu dana smanjivao se njihov interes za taj posao pa se smanjivao i interes za ostvarivanje dobiti.
1873. godine srebro je demonetizirano, što je uzrokovalo pad njegove vrijednosti prema zlatu i drugoj robi.